logo

ISPRAĆAJ TABUTA IZ VISOKOG

Bol, suze i jecaj

Iz Gradskog groblja u Visokom u srijedu, 9. jula, ispraćeni su kamioni sa 175 identificiranih tijela žrtava genocida u Srebrenici, koja će u petak, 11. jula, pronaći vječni smiraj u Memorijalnom centru Potočari.Ispraćaju najmanjegbroja identificiranih žrtava u odnosu na protekle godine prisustvovalo je više stotina građana koji su suzama, bolom, jecajima i molitvama ispratili kamion sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici. Porodice su ogorčene Haškim tribunalom što oslobađa zločince koji su pravili masakr po Bosni i Hercegovini.- Izgubila sam sina, muža, sedmero djece, majku, brata, svu familiju što sam imala, a danas ispraćam sestrinog zeta. Svaki dan je tuga i zločinci opet 'nisu krivi'. Puštaju ih na slobodu, a sude im dok ne krepaju", kazala je Senija Ribić prilikom ispraćaja tabuta iz Visokog.Najmlađa žrtva koja će ove godine smiraj naći u Memorijalnom centru u Potočarima je Senad Beganović, rođen 1980. godine, a najstariji je Hurem Begović rođen 1916. godine. Povorka se kretala maršrutom Visoko - autoput - Vogošća, nakon čega je stigla u Sarajevo, kroz Alipašinu i Titovu ulicu, a zaustavila se ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon ispraćaja iz Sarajeva konvoj sa tijelima žrtava je potom prošao kroz Lepešnicu, Sokolac, Vlasenicu, Miliće, Bratunac i Srebrenicu. U petak, 11. jula u 11 sati u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari počet će komemoracija, a potom će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 175 žrtava genocida nad Bošnjacima "zaštićene enklave UN" Srebrenica, počinjen 1995. godine. U mezarju u Potočarima dosad je ukopano 6.066 žrtava, a procjena je da je u genocidu 1995. godine ubijeno više od 8.000 Srebreničana.

SKUPŠTINA USK-A: NOVIM ZAKONSKIM RJEŠENJIMA U DOMENU SOCIJALNE ZAŠTITE SPRIJEČITI DODATNE FINANCIJSKE UDARE NA BUDŽET USK-A

Porodiljama nisu uplaćeni doprinosi

Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom koje su na 50. redovnom zasjedanju podržali skupštinski poslanici bit će spriječeno daljnje financijsko opterećenje kantonalnog budžeta po osnovu doprinosa za penzijsko osiguranje porodilja koje nisu uplaćivane u posljednjih desetak godina. Ubuduće će poslodavci biti u obavezi da ženama za vrijeme porodiljnog odsustva uplaćuju doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje. Priču koja će dobiti sudski epilog pokrenula je cazinska firma Loversan čije su zaposlenice, bivše porodilje, uplatu doprinosa za vrijeme porodiljskog odsustva zatražile tužbenim zahtjevom. Poreska uprava je u ovoj cazinskoj firmi utvrdila da zaposlenicima koje su za vrijeme porodiljskog odsustva isplaćivane nakande po rješenjima Centra za socijalni rad nisu uplaćivani doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

NA STADIONU U KOZARCU KOD PRIJEDORA 20. JULA OVE GODINE

Zajednička dženaza klanjat će se za najmanje 250 žrtava velikosrpske agresije

Na stadionu u Kozaracu, najvećem prijedorskom naselju, 20. jula ove godine, klanjat će se dženaza za najmanje 250 nedužnih žrtava velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ispraćaj žrtava ispred Identifikacinog centra Šejkovača bit će organiziran dan prije, 19. jula. Radi se o žrtvama ekshumiranim krajem prošle godine iz Tomašice, najveće masovne grobnice na ovim prostorima. Od ukupno 435 ekshumiranih slučajeva kompletnih posmrtnih ostataka je bilo 275. Sva ekshumirana tijela su prenesena u Identifikacioni centar "Šejkovača" i nad istim je urađena sudsko-medicinska obrada i utvrđen uzrok smrti. Do sada je 318 žrtava identificirano od kojih je 317 Bošnjaka i jedan Hrvat. Od 318 utvrđenih identiteta 219 je spremno za ukop. Radi se žrtvama ekshumiranim iz Tomašice i Jakarina kosa, gdje su se također nalazili posmrtni ostaci istih lica što govori da su ubijeni civili prebacivani iz jedne u drugu masovnu grobnicu kako bi se najvjerojatnije prikrili tragovi masovnih zločina a samim tim i počinioci istih. IZ grobnice Jakarina kosa je potvrđen identitet 305 žrtava.

RAZVOJNA AGENCIJA USK

100 novih radnih mjesta

U pogonima Saniteks d.d. u Bužimu je 17. juna održana konferencija za štampu na kojoj su se partneri uvjerili u uspješnost projekta "Stručno osposobljavanje i zapošljavanje za potrebe kompanije Saniteks d.d. Velika Kladuša". Realizacija ovog projekta je u toku i 120 lica sa evidencije nezaposlenih se nalazi na obuci u pogonima Saniteksa, a najmanje 100 lica će dobiti zaposlenje nakon što istekne tromjesečna obuka. Partneri ovog uspješnog projekta su: Vlada USK na čelu s premijerom, općina Bužim, Federalni zavod za zapošljavanje, USAID-Sida GOLD projekt i Saniteks d.d. V. Kladuša, a vodeći implementator Razvojna agencija USK koja je ujedno i inicirala i okupila partnere te kreirala portfolio za izvođenje projekta. Ukupna vrijednost projekta je 344.190,00 KM.

NOVINARSKE EKIPE IZ SRBIJE POSJETILE BIHAĆ

Promocija turizma

U organizaciji UNA RC d.o.o. Kiro raftinga i podršku općine Bihać i Nacionalnog parka Una, u Bihaću je boravila ekipa novinara najvećih printanih i elektronskih medija iz Republike Srbije. Posjeta Bihaću novinara Televizije Srbije, Prve TV, te novina Blic, Večenje Novosti, Telegraf, Novosti Plus i Liza, organiziran je s ciljem turističke promocije grada Bihaća u medijima Srbije. Nakon susreta s načelnikom Emdža-dom Galijaševićem novinarske ekipe posjetile su Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, lokalitet zvonika crkve sv. Ante Padovanskog i džamiju Fethiju. O historiji Bihaća novinare su upoznali prof. Nijazija Maslak i efendija Remzija Baltić. - Bez promocije turističkih potencijala našeg grada ne možemo očekivati dolazak većeg broja turista i svakako da su ovakve posjete dobordošle jer u najboljem svjetlu prikazuju naš grad i naše prirodne ljepote. Imamo mnogo za ponuditi i to svijetu trebamo i pokazati, -kazao je načelnik Galijašević. Nakon posjete Bihaću, novinarske ekipe iz Srbije posjetile su i Nacionalni park Una, odnosno slapove u Martin Brodu i imale novinarski rafting.

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN CRVENOG KRIŽA I CRVENOG POLUMJESECA, DAN LOGORAŠA BIH I MAJČIN DAN

Stara Damo, nakloni se 9. maja Havi Tatarević

Hava Tatarević, majka ubijenih sinova Senada, Sejada, Nihada, Zilhada, Zijada, Nishada i supruga Muharema živi je svjedok Evrope kakva nam ne treba i Evrope koja se ne smije ponoviti. Bosanska majka Hava, uzdignuta heroina, svojimovozemaljskim oprostom i molbom Svevišnjem za pravednu kaznu za neljude počinioce ovog neopisivog zločina, Evropi i njenim parlamentarcima povodom 9. maja Dana Evrope i Dana pobjede nad faši-zmom morala bi biti ljudski i moralni stup pred kojim bi se morali nakloniti. Ovakvim gestom Evropa bi dala do znanja da se i u Bosni i Hercegovini iako sa velikim zakašnjenjem, ali i većom civilizacijskom porukom samim tim što su ubijeni civili, može graditi demokracija i suživot sličan poruci sa spomenika u Putney Cornercu, New Hempshire (za osmoricu braće koji su poginuli tokom Američkog građanskog rata).

VIŠE:

REPORTAŽA by Halid Alijagić

Trbuhom za kruhom, pa najlon kese

KLIKNI ZA VIŠE / MANJE

Izlet u Zagreb i bjelosvjetski ljudi

Krajišnik je oduvijek bio svjetski čovjek. Po bijelom svijetu išao je trbuhom za kruhom. U onom starom Bihaću, nekako između dva svjetska rata, primjera je bilo malo. Tačno se znalo ko je bio vani. Ustvari vidjelo ko je bio u "pečalbi", kako se to zvalo. Pečalbare su odavala odijela, šeširi, francuske kape, krive lule i plitke cipele. Nije toga bilo u ovdašnjim zemama. Iskusno oko je sa sto-postotnom sigurnošću odmah moglo odrediti iz koje je zemlje dolazio njihov naočiti sugrađanin. Naočit zbog manira koje je pokupio u zemlji u kojoj je radio. Tad su nastali nadimci "Šrafciger", "Francuz", "Kajla", "Stocki", "Talijan", "Reno", "Švabo" i tako dalje. Prvi "stranac" naše mahalei onog dijela Prekounja što se skupio oko Velikog slapa, bio je moj did Nazif. Kraj Prvog svjetskog rata dočekao je u francuskoj vojsci na tlu Albanije. Mislio se vratiti kući i svom mesarskom zanatu, ali je totalno promašio put pa se zaglavio u jednoj pariškoj kobasičarskoj manufakturi. Još tada su tamo zamotavali viršle u tijesto i pravili "kifle s mezom". To mora da je bilo baš dobro jer se svojoj supruzi Katki, mojoj majki, ili grand materi, nije javljao tačno tri godine. Onda je iznenada nahrupio i ostao dvadeset dana koje je većinom provodio u hotelu "Bosna". Nakon toga dolazio je svake druge godine. U tom dvogodišnjem ritmu rađala su mu se i djeca. Tamo-'vamo, sin, tamo-'vamo, sin,.. i tako u deset godina pet puta. Tek šestog puta tamo-'vamo rodila se kći. Stalno je govorio da je pečalba kruh od 146 kora, a naročito kad ih čovjek zarađuje sam. Otkud mu ona brojka niko ne zna, ali ja znam da je moju nenu Katku zvao Marija. Sa naglaskom na "i", po talijanski. Poslije Drugog svjetskog rata pečalbari su dobili drugo ime - bauštelci. Po najčešćem radnom mjestu. Tadašnji sistem je to branio, a istovremeno je organizirao "brze škole i prakse" za zanate koji se bave građevinom. I ovdje treba staviti naglasak na "i", po naški. U Evropi su bili cijenjeni majstori. Ovaj posljednji rat većina tih majstora dočekala je na svojim korektno plaćenim radnim mjestima. Čast izuzecima, reći ćemo samo za one koji su sve to napustili i došli braniti svoj grad, kuću, familiju… Ali,.. "Za ideale ginu budale"…" To je i ovo poslijeratno vrijeme stostruko potvrdilo. U periodu nakon njegovog završetka broj bauštelaca naglo se povećao. I iseljenika. Kad su nekakvi praznici tamo, oni dođu 'vamo. Tad svaka naša mahala postane Evropa u malom, pa se čuje: "Hasane, kom hir i povedi Esmeraldu!.. Hoze, no, no, boksati Johana. On tvoj bruder!.. Hej ma, moj bajki uzela Huse i kaze da to kota,.. kota... A kotač, nejmala te!.." I tako. Mi pod kodnim imenom "ostali", ili oni koji su ostali i zaostali, kad kažemo da ćemo u bijeli svijet, odemo u Zagreb. Na kavicu i blejenje u izloge. To je od onog: "Šta si blehno?" Sve u svemu lijepo je izgubiti dan hodajući po "Špici", "Trgu" i četiri-pet veletrgovina. Sve lijepo se svede na neponovljive trenutke povratka. Prvo što je neponovljivo je kroasna, pardon, krasna kifla zalivena jogurtom na parkiralištu prije starta. Ne smiješ jesti prije puta, zaspaćeš za volanom, stalno ponavljaju moji suputnici dok istovremeno uživaju u istoj onoj kifli u koju su samo za ovu priliku stavili pohanu šniclu. Šta ćeš, šoferski je život težak. Put u Zagreb je lijep izlet samo ako niste pogodili nekakav međunarodno priznati praznik. Zbog naših bjelosvjetskih ljudi koji svaki praznik koriste za odlazak kući. Ne bi smetalo da voze normalno. Žure pa pretiču. Rade to svakako, a najviše nepropisno. Urlaju umorne mašine, škripe kočnice i zubi. Spominju se familije i pokazuje srednji prst. Baš je simpatično kad ga pokaže ljutita saputnica. Najljepša preticanja mogu se vidjeti na samom cilju, predgraničnim prelazom. Ta posljednja dva kilometra voze se u tri reda iako je otvorena samo jedna rampa. To nisu naučili u Austriji, Njemačkoj ili Francuskoj, tamo su manji od makova zrna, komentariše jedan s našim tablicama dodajući da će svi do jednoga kad uđu u našu zemlju početi drugi šou, bacanje najlonskih kesa. Ni to ne smiju tamo, jadnici. Žalosno i odvratno. Sve to skupa. Pokvariše nam izlet u bijeli svijet.

PROJEKT GRUPE MLADIH BOSANSKOG PETROVCA

Tvojom tradicijom do moje tolerancije

Međunarodni dan planete Zemlje obilježen je 22. aprila i u Driniću u okviru projekta "Tvojom tradicijom do moje tolerancije". Ovaj projekt je kako javlja Dejan Prošić, djelo neformalne grupe mladih predvođene Bojanom Balabanom, a učestvuju mladi od 14 do 24 godine iz različitih etničkih grupa. Učesnici srpske nacionalnosti su iz Drinića u Republici Srpskoj, Bošnjaci iz Bosanskog Petrovca u Unsko-Sanskom kantonu i Hrvati iz Drvara u Livanjskom kantonu. Projekt je financiran od strane ambasade SAD u BiH u okviru projekta "Različitost na dohvat ruke - promocija interkulturalnog dijaloga, tolerancije i razumijevanja u BiH koji implementira udruženje "Eko Leo-nardo" iz Priboja. "Mladi koji žive u sredinama sa većinskim jednonacionalnim življem su, usljed proteklih dešavanja, puni predrasuda prema drugim etničkim grupama. Tek prilikom uspostave bližih odnosa, upoznavanja i razmjene mišljenja se uviđaju sličnosti, tolerišu razlike i uspostavlja jedinstvo različitosti. Razvijanje prijateljstva između mladih ljudi dovodi do neraskidivih veza i prevezilazi najveće barijere", - izjavila je ovim povodom članica neformalne grupe mladihMarija Bulajić. "Evropi ne trebamo bezlični i slabi, ali sa snažnim identitetom itekako imamo svoje mjesto. Naša snaga je u jedinstvu različitosti", izjavio je Muhić Emin, učenik 2. razreda gimnazije. "Naše generacije su svjesne značaja etničke tolerancije i popravićemo greške naših roditelja", izjavila je Mia Miočević učenica iz Drvara. Slijedeći događaj je planiran za 21. maja povodom Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj.

KANTONALNI SUD BIHAĆ

Bilbija osuđen na deset godina zatvora

Šest mjeseci nakon što su ga pripadnici SIPA-e uhapsili u Prijedoru, Slavko Bilbija osuđen je za ubistvo Bećira i Ismeta Beširevića. Sudsko vijeće je ustvrdilo da je Bilbija počinio ratni zločin, ubivši braću Beširević u julu 1992. godine u selu Bjeline - Donji Lipnik, općina Sanski Most, te mu odredilo kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Tužilaštvo je zadovoljno osuđujućom presudom, a odbrana je najavila žalbu Vrhovnom sudu Federacije BiH.

POČEO 16. FESTIVAL SCENSKIH UMJETNOSTI BIHAĆKO LJETO

Četrnaest predstava, izložbe, koncerti ...

Na gradskom trgu u Bihaću u prisustvu nekoliko hiljada posjetilaca svečanim podizanjem festivalske zastave i uručivanjem ključeva grada umjetnicima, u subotu, 21. juna, počeo je 16. festival scenskih umjetnosti Bihaćko ljeto. Najbolji scenski festival u Bosni i Hercegovini svečano je otvorio načelnik Emdžad Galijašević uručivši festivalsku zastavu i ključeve grada Bihaća Mujagi Dediću, direktoru Kulturnog centra u Bihaću. Ovogodišnji otvor Ljeta spektakularnim nastupom uveličala je Nina Badrić, koja je preko dva sata Bišćanima pjevala svoje najveće hitove, a čast da s Ninom Badrić otvori Festival scenskih umjetnosti pripala je Dinku Kečaloviću, finalistu šoua Zvjezda možeš biti ti. Svečani otvor festivala uveličale su mažoretkinje iz Karlovca, limena glazba "Mestna godba" iz Novog te nezaobilazni Raif Ferhatović u ulozi afričkog domorodca. Od 21. juna do 5. jula bihaćka publika imat će priliku vidjeti pozorišne predstave koje su obilježile ovu i prošlu godinu, kao i muzičke koncerte najpoznatijih muzičara bh. estrade. Bišćani će imati priliku pogledati 14 predstava za djecu i odrasle, posjetiti izložbe, koncerte i promocije.

BZK “PREPOROD” IZ BIHAĆA NA OVOGODIŠNJEM FESTIVALU BOŠNJAKA ŠTAJERSKE

Bišćani počasni gosti

Članovi Općinske organizacije Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", iz Bihaća , kao počasni gosti, 7. i 8. juna 2014. godine učestvovali su na četvrtom tradicionalom Festivalu Bošnjaka Štajerske. Festival internacionalnog karaktera organizovale su Islamska zajednica u BiH i Islamska zajednica Bošnjaka u Austriji, a domaćin je bio Džemat "Bošnjak" iz Graza. BZK "Preporod" predstavila se izvedbom bošnjačkih folklornih igara u koreografiji Ćazima Ćejvanovića, sevdalinkama u izvedbi solista Kemala Kuduzovića i mlade Samre Zulić uz pratnju omladinskog orkestra pod vodstvom Harisa Kuduzovića, te prvi put izvedbom sevdalinki kamernog ansambla pod vodstvom maestra Šemsudina Dine Toromanovića. Učešće članova BZK "Preporod" i iz Bihaća na ovogodišnjem Festivalu Bošnjaka Štajerske financijski je podržala općina Bihać. Festival je protekao u prijateljskom druženju, razmjeni iskustava, a dogovorne su i međusobne posjete.

173. SJEDNICA VLADE UNSKO-SANSKOG KANTONA

Imenovani v.d. ministri

U Bihaću je u srijedu, 28. maja, zasjedala Vlada Unsko-sanskog kantona. Premijer Hamdija Lipovača i ministri usvojili su Prijedlog odluka o davanju ovlaštenja kojim su imenovali vršioce dužnosti ministara u tri ministarstva gdje su te pozicije upražnjene. V.d. ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je Denis Kozlica, Ministarstvo za pitanja boraca i RVI vodit će Fadil Nuhić, a v.d. ministrice privrede je Sabina Felić. - Kadrovska rješenja su usuglašena sa SDA USK u skladu sa dogovorom unutar nove parlamentarne većine. Ukoliko se ovi ljudi pokažu kao dobar izbor, mi ćemo ih predložiti Skupštini USK na potvrdu imenovanja za ministre, - kazao je premijer Lipovača.

VLADA USK I SINDIKATI OBRAZOVANJA POTPISALI SPORAZUM

Prosvjetarima povećane plaće

Prosvjetni radnici u Unsko-sanskom kantonu konačno su dobili sporazum kojim su utvrđene visine plaća i naknada koje nemaju karakter plaća zaposlenih u ustanovama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Sporazum su krajem aprila ove godine u Vladi Unsko-sanskog kantona potpisali Dario Jurić, kantonalni ministar obrazovanja, nau-ke, kulture i sporta i predstavnici sindikata predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja Zehra Hadžić i Samir Fajić.

BIHAĆ: OZIMICE I

Stanari i načelnik Galijašević obišli radove na boračkoj zgradi

Nakon prošlotjednog nastavka radova na izgradnji boračke zgrade STO I u naselju Ozimice I u Bihaću, načelnik Emdžad Galijašević sastao se s budućim stanarima nakon čega su skupa posjetili radilište. Na završetak izgradnje boračke zgrade čeka se od 2009. godine. Općina Bihać je zato, ne čekajući ostale nivoe vlasti koji su obećali financijsku podršku za završetak zgrade, osigurala svoj dio sredstava,150.000 KM, kako bi se krenulo s radovima.

Najmanje desetina

Boraveći nedavno u Bihaću Miro lazović i Ivo Komšić, lideri Unije socijaldemokrata BiH i čelni ljudi grada Sarajeva, pored ostalog su izrazili čuđenje što glavni grad BiH nema bolju "komunikaciju" sa, uskoro gradom, Bihaćem. Osim ovoga javno su potvrdili neoborivu činjenicu da isti taj Bihać, kao glavno središte Unsko-sanskog kantona, neopravdano trpi posljedice višedecenijske zapostavljenosti od strane centralne entitetske i državne vlasti. VIŠE:

Halid Alijagić

Parkiraj me nježno

Sreo me komšija Redžo pa mi priča: "Stane "fićo" na semaforu pored Rolls-Roycea, a njegov vozač otvori prozor i dobaci misleći da ga onaj ne razumije: "Halo, mulac, imaš li ti električne podizače stakla u tom autu?" Na njegovo veliko iznenađenje vozač Rolls-Roycea, onako s visoka, mu odgovori VIŠE:

Vamos, vamos…

Preživjeli smo Argentinu, ako lopta bude na našoj strani, preživjet ćemo i Nigeriju, a bogami i Iran. A onda neka je svima ostalima koji na nas natrču, sva božja svita u pomoći. Dakle, sve smo to preživjeli, samo nikako da se iskoprcamo iz muka sa domaćeg terena. A na njemu nit cvjetaju ruže, niti se čini da uskoro hoće. Osim ako neko ne vjeruje predizborne zgode, cake i uspavanke VIŠE:

©Sva prava pridržana

e:mail: usnovine@bih.net.ba